Slovenija je predivna za obiteljske izlete, planinarenje, šetnje uz jezera i vikende u prirodi. Ali uz sve njezine šume, livade i zelene staze dolazi i jedna tema o kojoj je dobro razmišljati bez panike, ali informirano a to su krpelji. U Sloveniji su najozbiljnije bolesti koje prenose krpelji lajmska borelioza i krpeljni meningoencefalitis (KME), a zemlja se ubraja među europske države s višom učestalošću KME-a!
Dobra vijest je da ne znači svaki ubod krpelja automatski bolest. Najvažnije je znati kako se zaštititi, kako pregledati dijete nakon boravka u prirodi i kada se treba javiti liječniku. Upravo te jednostavne mjere najviše smanjuju rizik.
Jesu li krpelji u Sloveniji stvarno veliki problem?
Da, ali ne na način da zbog toga treba odustati od izleta. Prema slovenskom NIJZ-u, lajmska borelioza je najčešća bolest koju prenose krpelji u Sloveniji i prijavljuje se oko 5.000 do 7.000 slučajeva godišnje. Pojavljuje se diljem države.
Kod krpeljnog meningoencefalitisa situacija je drugačija, riječ je o rjeđoj, ali ozbiljnijoj virusnoj bolesti koja zahvaća središnji živčani sustav. NIJZ navodi da Slovenija spada među europske zemlje s najvišom oboljelošću od KME-a, a u posljednjem desetljeću bilježi se prosječno oko 100 oboljelih godišnje. U godišnjem izvješću NIJZ-a za 2024. navodi se 90 prijavljenih slučajeva KME-a u Sloveniji, dok ih je 2023. bilo 63.
Gdje u Sloveniji ima krpelja?
Najkraći i najtočniji odgovor glasi gotovo posvuda gdje ima trave, niskog raslinja, šikara, rubova šume i vlažnijih zelenih površina ( i u gradovima). Krpelji nisu problem samo duboko u šumi. Može ih biti i uz staze, na livadama, u parkovima i na rubnim dijelovima izletišta. NIJZ posebno naglašava zaštitu nakon boravka u prirodi i pregled cijelog tijela, što vrijedi i za gradske zelene zone, a turističke objave iz Ljubljane dodatno upozoravaju na pojačanu prisutnost krpelja i u popularnim zelenim zonama poput Tivolija i Rožnika.
Za KME se povijesno kao rizičnije regije često navode Gorenjska i Koroška, no Slovenija se općenito smatra endemskim područjem. To u praksi znači da zaštita ima smisla bez obzira idete li na Bled, Bohinj, Kranjsku Goru, Kočevje, Pohorje ili na kraći izlet u zeleniji dio oko grada.
Kada su krpelji najaktivniji?
Rizik nije jednak tijekom cijele godine. Za lajmsku boreliozu NIJZ navodi da je rizik najveći od veljače do studenoga, a blaže zime i vlažnija proljeća pogoduju većoj aktivnosti krpelja. Kod KME-a se bolest javlja sezonski, najčešće od proljeća do jeseni, odnosno kad ljudi više borave u prirodi i kada su krpelji aktivniji.
Koje bolesti prenose krpelji u Sloveniji?
Najčešće se govori o dvije bolesti.
- Lajmska borelioza je bakterijska bolest. Najpoznatiji rani znak je crvenilo koje se širi prema van, često uz blijedi centar. NIJZ navodi da se ta promjena obično ne pojavljuje odmah isti dan, nego se razvija nakon ugriza i zato mjesto uboda treba pratiti još tjednima. Borelioza se liječi antibioticima, a rano prepoznavanje je jako važno.
- Krpeljni meningoencefalitis (KME) je virusna bolest i protiv nje antibiotici ne pomažu. Može početi simptomima sličnima gripi, a zatim u drugoj fazi zahvatiti živčani sustav. Upravo zato se smatra ozbiljnijom bolešću, iako je rjeđa od borelioze. Protiv KME-a postoji cjepivo.
Kako zaštititi djecu i sebe na izletu?
Zaštita je zapravo vrlo jednostavna i uglavnom se svodi na nekoliko navika. Preporuka NIJZ-a je nositi svjetliju odjeću kako bi se krpelj lakše uočio, birati duže nogavice kada je to moguće, koristiti kvalitetne i provjerene repelente ( preporuke za Forth) na izloženoj koži te nakon povratka detaljno pregledati cijelo tijelo osobito mekše dijelove kože, prepone, pazuhe, područje iza koljena, vrat, područje iza ušiju i vlasište. Kod djece je pregled vlasišta posebno važan.
Dobro je pregledati i odjeću, obuću, dekice i ruksake, a kod kuće se presvući i otuširati. Ni jedna mjera nije stopostotna sama za sebe, ali kombinacija pravilne odjeće, repelenta i pregleda nakon izleta značajno smanjuje rizik.
Što napraviti ako nađete krpelja?
Najvažnije je: maknuti ga što prije i bez “kućnih trikova”. NIJZ savjetuje da se krpelj primi uskom, špicastom pincetom što bliže koži i zatim ravnomjerno izvuče. Ne preporučuju se ulje, krema, alkohol, petrolej ni “gušenje” krpelja raznim mastima. Ne morate ići na urgencu.
Kod borelioze je upravo brzo uklanjanje važno jer prijenos bakterije obično ne nastupa odmah pri ubodu. Nakon vađenja mjesto uboda treba promatrati još nekoliko tjedana. Ako se pojavi šireće crvenilo, temperatura, jaka glavobolja, umor ili drugi neobični simptomi, treba se javiti liječniku.
Treba li se cijepiti?
Za boreliozu cjepivo nije dostupno, ali za KME jest. NIJZ navodi da se cijepljenje protiv KME-a preporučuje svim osobama starijima od jedne godine koje žive na endemskom području ili planiraju aktivnosti na takvom području. U novijim objavama NIJZ dodatno naglašava da se cijepljenje preporučuje svim stanovnicima Slovenije starijima od jedne godine, idealno prije toplijeg dijela godine.
Za razliku od lajmske borelioze, protiv krpeljnog meningoencefalitisa (KME) postoji cjepivo. Slovenija se smatra endemskim područjem za ovu bolest, pa je cijepljenje uključeno u nacionalni program cijepljenja za određene dobne skupine.
Osnovno cijepljenje sastoji se od tri doze:
- prva doza (početna)
- druga doza 1 do 3 mjeseca nakon prve
- treća doza 5 do 12 mjeseci nakon druge.
Za dugotrajnu zaštitu kasnije su potrebne booster doze.
Cijepljenje se posebno preporučuje osobama koje često borave u prirodi — planinarima, kampistima, djeci koja puno vremena provode na otvorenom te svima koji žive ili često borave u područjima gdje ima krpelja.
Za obitelji iz Hrvatske koje često izletnički odlaze u Sloveniju to je korisna informacija za razgovor s pedijatrom ili liječnikom, osobito ako dijete redovito planinari, boravi u kampovima, ide u šumu, izviđače ili često vikende provodi u prirodi. To nije razlog za strah, nego za dobru pripremu. Preporuka za cijepljenje postoji zato što je Slovenija endemsko područje za KME.
Treba li izbjegavati izlete u Sloveniju zbog krpelja?
Ne. Treba samo biti pametno pripremljen. Slovenija je i dalje jedna od najboljih destinacija za obiteljske izlete u prirodu, a krpelji su realnost gotovo svake zelene destinacije u ovom dijelu Europe. Uz repelent, prikladnu odjeću, pregled tijela nakon izleta i brzo uklanjanje krpelja, rizik se može itekako smanjiti.
Ne treba paničariti, ali treba znati osnove. U Sloveniji su krpelji prisutni i mogu prenositi boreliozu i krpeljni meningoencefalitis. Borelioza je češća i liječi se antibioticima, dok je KME rjeđi, ali ozbiljniji i protiv njega postoji cjepivo. Dobra priprema prije izleta i pregled nakon povratka ostaju najvažnija zaštita za cijelu obitelj.
I sretan put!
